Studenti mogu biti redovni, izvanredni i gosti.

Redovni su oni koji upisuju i pohađaju sve propisane tečajeve i vježbe, tako da mogu, pod danim uvjetima, postići stupanj bakalaureata.

Izvanredni su oni koji zbog opravdanog razloga ne mogu u potpunosti pohađati sve pripisane tečajeve, ali ih ipak pohađaju u skraćenom, od Instituta određenom, vremenu.

Gosti su oni koji pohađaju samo neka predavanja.

b) Primanje studenata

Kao kandidati za stupanj bakalaureata primaju se studenti:

1. Koji su stekli svjedodžbu srednješkolskog obrazovanja koja im omogućuje pristup na sveučilište.

2. Koji su završili dvogodišnji studij filozofije prema propisima crkvenog prava.

3. Već od početka studija teologije treba da posjeduju takvo poznavanje latinskog i grčkog jezika da mogu razumjeti tekstove Novoga zavjeta i crkvene dokumente. U protivnom, moraju već od početka studija steći takvo znanje. Stoga će se, prema potrebi, kao opcionalna disciplina uvesti latinski jezik.

Jednako se već od početka studija teologije traži takvo poznavanje nekog stranog jezika (njemačkog, francuskog, engleskog, talijanskog ili španjolskog) koje omogućuje čitanje teoloških tekstova. U protivnom student je dužan to što prije naučiti.

Redovni studenti treće godine trebaju do 8. listopada obavijestiti Ravnatelja Teološkog studija da li žele postići diplomu bakalaureata iz teologije.

Teološki studij otvoren je studentima članovima Družbe Isusove, drugim redovnicima, dijecezanskim kandidatima, redovnicama i laicima.

ISPITI

Uspjeh studenata u pojedinim disciplinama provjerava se ispitima koji su ili usmeni ili pisani.

Ispitu mogu pristupiti samo oni kandidati koji su ispitnu disciplinu pravilno upisali i primili od profesora potvrdu o prijavi i urednom pohađanju.

Predavač određuje hoće li kandidat polagati ispit usmeno ili pisano, uzimajući u obzir i želju kandidata. Usmeni ispit neka ne traje dulje od dvadeset minuta, a pisani ne više od četrdesetipet minuta.

Prijavnicu s ocjenom ispitivač predaje Tajništvu.

Redovni ispitni rok traje od 16. siječnja do 15. veljače u zimskom semestru i od 1. lipnja do 30. lipnja u ljetnom semestru; jesenski ispitni rok traje od 25. rujna do 15. listopada.

Ispit se smatra položenim ako je kandidat dobio bar ocjenu probatus (6), inače ga mora ponoviti.

Ispit se može ponoviti tri puta, a četvrti put pred komisijom. Ocjena prvog ispita ne utječe na ocjenu ponovljenog ispita. Ravnatelj Studija odlučuje hoće li se koji ispit ponoviti pred komisijom.